Zašto je Izraelu toliko važna sirijska Golanska visoravan?

Izbor urednika

Početak emotivne priče [Zatvorenik iz Gvantanama 552] 1. dio

Dokumentarni serijal Zatvorenik iz Gvantanama broj 552 govori o Fajizu Muhammedu El-Kenderiju i njegovom strašnom životnom iskustvu u Zatvoru Guantanamo na Kubi. Njegova emotivna...

Talibani: Ako pregovori ne uspiju, pokrećemo definitivno vojno preuzimanje države

Izravni pregovori između vlade Afganistana, koju su prije 19 godina uspostavili Amerikanci, i talibana, započeli su tokom vikenda. Unutarafganistanski razgovori bili su izravni rezultat sporazuma postignutog...

Kakva je bila zastava Poslanika alejhisselam?

Živimo u vremenu kada su muslimani iskušani bolešću ruvejbida propagande, gdje mnogi fanatici sa oskudnim ili nikakvim šerijatskim znanjem, ali sa puno bolesnih ambicija...

Šejh Abdul-Aziz et-Tarifi: U ostavljanju džihada i neudjeljivanju u svrhe džihada je propast za ummet

Poznati saudijski šejh Abdul-Aziz et-Tarifi, tumačeći ajete o udjeljivanju i borbi na Allahovom putu kaže: وانفقوا في سبيل الله ولا تلقوا بايديكم الى التهلكة „I udjeljujte...

Izrael je Golansku vosoravan okupirao 1967. godine, a američki predsjednik je danas potpisao američko priznanje izraelskog suvereniteta nad tim dijelom Sirije.

Kako je Golanska visoravan pala u ruke Izraela

Izrael je 1967. godine okupirao dvije trećine Golanske visoravni. Sirija je 1973. godine pokušala vratiti okupiranu teritoriju, ali je Izrael, uprkos velikim gubicima zadržao veći dio okupiranog područja. Od 1974. godine na liniji razgraničenja nalaze se međunarodne mirovne snage. Izraelski Kneset je 1981. godine, uprkos protivljenju međunarodne javnosti, donio odluku o pripajanju Golanske visoravni državi Izrael. Trenutno na tom području postoji oko 30 naseljeničkih židovskih kolonija u kojima živi oko 20.000 stanovnika. S druge strane, u periodu između 1967. i 1973. oko 150.000 Sirijaca je izbjeglo sa tog područja u unutrašnjost Sirije. Trenutno na okupiranom dijelu Golanske visoravni živi oko 18.000 Sirijaca, uglavnom pripadnika sekte druz.

Važnost Golanske visoravni?

Na Golanskoj visoravni nalazi se trećina izvora vode koju koristi Izrael, a okupacione vlasti intenzivno vrše istraživanja u nadi da će pronaći izvore plina, a vjeruje se da se na tom području nalaze i naftne rezerve od nekoliko milijardi barela.

Istraživanja nafte koje je provela američka kompanija Genie Oil and Gas, pokazala je da se na Golanskoj visoravni nalaze naftne naslage debljine 350 metara, dok je prosječna debljina naslaga nafte u svijetu između 20 i 30 metara.

Pored navedenih ekonomskih interesa, treba uzeti u obzir da je Golanska visoravan i strateški vrlo važna za odbranu od bilo kakvog pokušaja prodora neprijateljskih snaga, kao što pruža dobru poziciju za nadziranje svega što se dešava u blizini glavnog grada Sirije.

Hoće li Izrael dobiti rusko odobrenje za aneksiju Golanske visoravni?

Ariel Bolstein, kolumnist lista Israel Hayom, smatra da je moguđe da Rusija prizna da je Golan „teritorij pod izraelskim suverenitetom“. Međutim, ističe Bolstein, „Kremlj ne vjeruje u besplatne obroke, pa će sigurno pokušati da ucjenjuje Izrael kako bi se Tel Aviv odrekao nekih drugih aktivnosti u Siriji.“

Bolstein smatra da je izraelska aneksija Golana moguća bez obzira što to ne bi priznalo Vijeće sigurnosti UN-a, i kao dokaz da je to moguće navodi slučajeve koji su se već desili, poput egipatskog prenošenja suvereniteta nad ostrvima Tiran na Saudijsku Arabiju, te jednostranu rusku aneksiju Krima putem vojne agresije na ovo ukrajinsko poluostrvo.

Šta će učiniti arapske zemlje?

To što je američko priznavanje Jerusalema kao glavnog grada Izraela od strane SAD-a, među Arapima prošlo tek uz uobičajene osude od strane arapskih režima, okuražilo je Izrael da krene u novu diplomatsku ofanzivu s ciljem da SAD i Rusija priznaju izraelsku aneksiju Golana. Izraelski politički analitičari ne očekuju ni da će kod ovog pitanja Arapi učiniti ikakav značajan potez. Smatraju da je moguće kako će se u nekim državama organizirati protesti masa, uz osude od strane arapskih vlada. Novinar i analitičar Yoni Ben Menachem kaže: “Činjenica je da su arapske zemlje slabe i ne žele sukoba sa Izraelom ili SAD-om. Strah arapskih zemalja od Irana je toliko veliki da su spremne na saradnju sa Izraelom i SAD-om kako bi obuzdale širenje iranskog utjecaja, a to je za arapske zemlje na vrhu prioriteta.”

Vijesti

Kina uništila i oštetila 16.000 džamija u Xinjiangu

Kineske vlasti uništile su hiljade džamija u Xinjiangu, objavila je australska nevladina organizacija u petak, u najnovijem izvještaju o kršenju ljudskih prava u ovoj...

Pregovori u Kataru zapeli na šerijatskom uređenju Afganistana: Talibani ne žele alternativu

Afganistanska vlada i talibani nisu se složili oko osnovnih pitanja nakon sedmice pregovora za okončanje dugogodišnjeg rata. Neslaganje, ne samo u vezi prekida vatre,...

Liban: Eksplozija u Hezbollahovom skladištu oružja

Eksplozija na jugu Libana, dogodila se u skladištu oružja Hezbollaha, rekao je izvor iz sigurnosnih službi, prenio je Tanjug, pozivajući se na Reuters. Izvor je...

Afganistan: Masivna ofanziva talibana u distriktu Gizab

Afganistanski talibani (IEA) sinoć su pokrenuli masivnu ofanzivu i postavili smrtonosnu zasjedu vladinim marionetskim snagama u distriktu Gizab u centralnoj pokrajini Uruzgan. Talibani su u...

More Recipes Like This