23.8 C
Sarajevo
Petak, 20 Maja, 2022

Ruski udar na krimske Tatare postaje sve brutalniji

U četvrtak u 6.00 sati ujutro grupa od sedam ruskih vojnika upala je u dom Leile Ibrahimove u Melitopolju, na jugoistoku Ukrajine.

Ibrahimova, etnička krimska Tatarka, poznata je ličnost u gradu koji je pao pod rusku kontrolu tokom invazije Moskve na Ukrajinu. Zamjenica Regionalnog vijeća Zaporožje i direktorica muzeja, Ibrahimova je snažno zastupala svoju izbornu jedinicu, u čijoj populaciji je i oko 12.000 krimskih Tatara, muslimanske grupe autohtone na obližnjem Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Vojnici su joj navodno stavili vreću na glavu i prisilili je da uđe u automobil. Vozili su je okolo prije nego što su je odveli na ispitivanje na nepoznatoj lokaciji.

Pitali su je za Azad, lokalnu organizaciju krimskih Tatara, kao i za imena i adrese aktivista i lidera među misliocima u njenoj regiji. Ibrahimova im je odbila dati informacije i rekla im da su njihovi postupci nezakoniti. Ovo je i dalje Ukrajina, rekla je – ruski zakoni se ne primjenjuju.

Ibrahimova je kasnije istog dana puštena, a ruske okupacione snage odlučile su da protiv nje ne podižu optužnicu.

No, analitičati tvrde da hapšenje može dati sliku dugoročnih ruskih planova kada su u pitanju teritorije koje su osvojili u protekle dvije sedmice, kao i taktike koju će primjenjivati kako bi te planove proveli u djelo.

“Cilj pritvaranja je zastrašiti Ibrahimovu, doći do što više informcija o njenim kontaktima i identificirati ljude i organizacije koje bi kasnije mogle biti na meti ruskih snaga. To su dobro poznate metode ruskih sigurnosnih snaga. Isto su radili i na Krimu 2014. godine“, kaže za Al Jazeeru Nedim Useinov, politički ekspert za politiku na Fakultetu ”evropskog islama” u Varšavi.

Useinov kaže da se čini da je ruski plan da preuzmu teritoriju, trajno odsijeku Ukrajinu od mora i spoje otcijepljene regije Donjeck i Lugansk s Rusijom i Krimom.

“Također žele i vodu iz rijeke Dnjepar, jer još nisu riješili problem s vodom na Krimu“, dodao je.

Bliži pogled na rusku politiku na anektiranom Krimu prema Tatarima može pružiti nagovještaj šta bi se moglo desiti s aktivistima, zvaničnicima i liderima zajednica na ostalim ukrajinskim teritorijama koje su odnedavno pod ruskom kontrolom, tvrde analitičari.

“Situacija s Tatarima na Krimu je teška od početka okupacije. Rusija progoni sve aktiviste koji su protiv okupacije i organizirala je čistke“, govori Lenur Kerimov iz poljske Helsinške fondacije za ljudska prava.

‘Politika terora prema Tatarima’

“Do sada je na Krimu nestalo oko 20 ljudi. Odvele su ih sigurnosne službe i najvjerovatnije su mrtvi. To je jako utjecalo na moral ljudi. Ruska politika prema krimskim Tatarima je politika terora.“

Analitičari tvrde da, dok je represija krimskih Tatara bazirana na religiji, isto tako ima veze s tim što je ta zajednica protestirala protiv ruske aneksije Krima i kritizirala je u medijima.

U proteklih osam godina ruskog prisustva na Krimu domovi aktivista su pretraživani, gotovi svi nezavisni mediji krimskih Tarata su ugašeni, a lokalni novinari su bili ili prisiljeni pobeći ili su fokus interesa sa politike prebacili na zabavu. Na snazi je potpuna cenzura lokalnih medija.

Cilj ruske politike je da ukloni sve tragove tatarskog identiteta i kulture (AP)

Politika rusifikacije je u punom zamahu. Dok Krim na papiru ima tri zvanična jezika – ruski, jezik krimskih Tatara i ukrajinski – lokalni aktivisti i eksperti kažu da su škole pod pritiskom da ne podučavaju na ukrajinskom i jeziku krimskih Tatara.

Kerimov kaže da je cilj te politike da ukloni sve tragove tatarskog identiteta i kulture, kao i da osujeti bilo kakve građanske pokrete.

“Ima oko 100 krimskih Tatara koje smatramo zatvorenicima savjesti u ruskim zatvorima s dugim kaznama. Većina tih ljudi su muslimani“, govori Kerimov.

‘Zatvarani samo zbog posjedovanja Kur'ana’

“Rusi tvrdi da se radi o pripadnicima Hizb-ut-Tahrira [islamska politička partija], koji je zabranjen u Rusiji. U Ukrajini je ova partija legalna i nema dokaza da je bilo koji njen član u Ukrajini ili na Krimu povezan s bilo kakvim nelegalnim aktivnostima, terorizmom ili ekstremizmom. To su jednostavno ljudi koji vjeruju u nešto drugo.“

U nekim slučajevima, kaže Kerimov, ljudi su zatvarani samo zbog posjedovanja Kur'ana.

Kerimova prognoza šta bi se moglo sljedeće desiti na novookupiranim teritorijama Ukrajine je daleko od optimstične.

“Svim aktivistima i ljudima koji bi mogli povesti masovne proteste bit će prijećeno. Bit će zatvaranja. Nadam se da neće biti ubistava, ali moramo se pripremiti i za to“, rekao je.

“To si tipične metode kojima se Rusija služi da kažnjava i prijeti lokalnom stanovništvu.“

IZVOR: AL JAZEERA

Related Articles

Nove objave

Stay Connected

649LikesLikes