20. decembra prethodne godine ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da se u pregovorima oko Afganistana trebaju uzeti u obzir i interesi talibana budući da oni pod okriljem svog Islamskog Emirata (IEA) kontrolišu veliki dio Afganistana.
Tokom razgovora s novinarima na svojoj godišnjoj konferenciji Putin je rekao kako su javni pregovori između SAD-a i talibana ”vjerovatno neizbježni”, te da će Rusija podržati mirno rješenje sukoba u kojem sudjeluju sve velike vojne i političke snage u Afganistanu.
Unatoč ovoj Putinovoj retorici i odluci Rusije da talibane ugosti na multilateralnom forumu u Moskvi 9. novembra 2018. godine kojima se talibanima šalje signal za mir, Rusija i dalje talibane označava kao terorističku grupu, a razlog za to je – Čečenija.
Naime, Afganistan, koji je tada bio pod upravom talibanskog režima, priznao je nezavisnost Čečenije 16. januara 2000. godine kada se vođa talibana Mulla Omer sastao s čečenskim predsjednikom Zelimkhanom Yandarbievom u Kabulu. Afganistan je uz Gruziju jedini priznao nezavisnost Čečenije.
Čečenske delegacije posjetile su Afganistan u više navrata, a 1999. godine tadašnji čečenski ministar vanjskih poslova Movladi Udugov otputovao je u Kabul i službeno izjavio da čečenska država priznaje talibansku vladu. Čečenija je bila četvrta država koja je priznala talibanski legitimitet u Afganistanu.
Nakon početka Drugog rata u Čečeniji, Rusija je u nekoliko navrata tvrdila da su talibani pružali vojnu pomoć Čečenima. Ruski dužnosnici izjavili su da su Afganistanci Čečenima dali četiri protuzračne rakete ”Stinger” i uvježbavali čečenske borce u talibanskim trening kampovima. Prema ruskim tvrdnjama, talibani su Čečenima pokušali prokrijumčariti 500 komada teške artiljerije putem saudijske organizacije Haramain.
Ovakav razvoj događaja naveo je Rusiju da talibane proglasi nelegitimnom vladom u Afganistanu i terorističkom grupom. Ta odluka se nije promijenila do danas iako Rusija naglašava snagu talibana i nužnost pregovora te sklapanja mira s njima.
Ummet Press
