Diktator Sisi dodjeljuje vojsci 36 otoka na Nilu

Egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi donio je odluku da se vojsci dodjeli 36 otoka Nila, uz jedan otok na obali Sredozemnog mora, prema onome što su egipatske novine prenijele iz Službenog glasnika, specijaliziranog za objavljivanje zakona i odluka Vlade.

Uredbom iz 2022. godine propisano je da će ”tekst uredbe i portfelji detaljnih gabarita i površina tih otoka biti deponiran u ured nadležan za katastarske polove bez naknade, a to deponiranje ima svojstvo zakonske izjave”.

Odluka je zasnovana na zakonima o sistemu lokalne uprave, pustinjskom zemljištu i prirodnim rezervatima, uz neke odredbe vezane za državnu imovinu.

Također je zasnovana na odluci premijera iz 2005. godine o zaštiti rijeke Nil i njenih obala, a izdata je na osnovu odobrenja Vijeća ministara te na temelju onoga što je prezentirao Nacionalni centar za planiranje upotrebe državnog zemljišta.

Prema pisanju egipatskih medija, iz papira priloženih uz odluku utvrđeno je da je ministar za navodnjavanje pripremio projekat za prenošenje nadležnosti nad mnogim otocima oružanim snagama kako bi ih zaštitio od raznih prijetnji, bez pojašnjenja prirode tih prijetnji.

Svjedočio sukobima 2007. i 2012. godine

Godine 1998. je tadašnji premijer Kamal Ganzouri izdao uredbu kojom se propisuje da se ”svi otoci koji se nalaze unutar toka rijeke Nil u sjevernoj, centralnoj i južnoj dolini, akvadukti delte te rukavci Rashid i Damietta smatraju prirodnim rezervatima, u skladu sa Zakonom o životnoj sredini.”

Uredbom su zabranjene ”radnje, ponašanje, aktivnosti ili postupci kojima bi se uništila, oštetila ili narušila prirodna sredina, ili naštetilo flori i fauni, ili ugrozila prirodna ljepota u zaštićenim područjima. Posebno izgradnja objekata ili postrojenja, izgradnja puteva ili upravljanje vozilima ili obavljanje bilo koje poljoprivredne, industrijske, trgovinske ili turističke aktivnosti u rezervatima i susjednim područjima, osim uz dozvolu premijera.’

Iako se otoci na Nilu smatraju prirodnim rezervatima, proteklih godina su se vodile polemike oko namjere uzastopnih vlada da ekonomski investiraju u ove otoke.

Jedno od njih je otok Al-Qursaya, koji je svjedočio sukobima 2007. i 2012. godine između snaga sigurnosti i stanovnika koji su se protivili pokušajima deportacije sa otoka.

U sukobima 2012. godine poginule su tri osobe, a pet ih je ranjeno.

Slična situacija se desila i na otoku Al-Warraq 2017. godine, kada su sukobi između stanovnika i snaga sigurnosti rezultirali pogibijama i ranjavanjima te desecima hapšenja, nakon protesta stanovnika protiv pokušaja deportacije sa otoka.

Glavni finansijski i poslovni centar

Egipatski list Al-Masry Al-Youm je u junu 2017. godine izvijestio da je Predsjedništvo Republike zadužilo Ministarstvo stanovanja i Upravu za urbanizam da ožive razvojni plan za otoke na Nilu, koji je pripremljen 2010. godine.

Počelo bi se s otokom Al-Warraq u Gizi, koje bi postalo glavni finansijski i poslovni centar, u okviru plana za razvoj promenade uz Nil i nilskih otoka.

List je citirao vladine izvore, koje je opisao kao visokorangirane, ali ih nije otkrio, da je Uprava za urbanizam u procesu pripreme vizije kompletnog plana za otoke, koji će uskoro biti predstavljen Predsjedništvu Republike, očekujući da će se status stanovnika na otoku legalizirati na način koji će sačuvati pravo države i da će se izgraditi neki stambeni kompleksi za stanovnike i adekvatna infrastruktura.

Dva dana prije onoga što je objavio egipatski list Sisi je govorio o kršenjima zakona kada je riječ o otocima Nila, što ostavlja traga na životnu sredinu i vodu Nila, pored pojave neplanske i bespravne gradnje.

Agencije

Komentariši