U vrijeme kada Katar bilježi drugu godišnjicu otkako su ga četiri regionalna susjeda blokirala, izgleda kako postoji malo interesa u pomirenje sa svih strana, smatraju analitičari.

Diplomatske i trgovinske veze sa Katarom prekinuli su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat, a četvorka optužuje Dohu da krši sporazum iz 2014. sa članicama Vijeća zaljevske saradnje (GCC) miješajući se u regionalne poslove i podrškom terorizmu.

Katar kategorično cijelo vrijeme negira optužbe i smatra blokadu napadom na svoj suverenitet.

Giorgio Cafiero, osnivač Gulf State Analyticsa, za Al Jazeeru kaže kako nema razloga da se očekuje skoro rješenje i okončanje krize u Zaljevu.

„To je uglavnom zbog činjenice kako je, iz perspektive svih uključenih strana u krizu, cijena pomirenja viša od one za nastavak spora sa Katarom“, navodi.

Ako Katar pristane na zahtjeve kvarteta, nastavlja Cafiero, to bi značilo da pristaje ustupiti svoj suverenitet „što nijedna država ne može uraditi sa dostojanstvom“.

„Ako bi zbog nečega Saudijska Arabija, UAE, Egipat i Bahrein ublažili blokadu bez da Katar napravi ustupke koje žele Rijad, Abu Dabi i Kairo, to bi ponizilo ove prijestolnice u vrijeme kada se žele predstaviti jakima protiv ‘terorizma'“, dodaje ovaj analitičar.

Trenutna pat pozicija nastala je tako što su strane povukle svoje linije i „kapitulacija“, kako navodi Cafiero, bila bi poniženje za bilo koju od njih.

„Štaviše, Doha se pokazala sposobnom ne samo da preživi, već i da se razvija u vrijeme blokade. Stoga je realno očekivati da spor u GCC-u traje veoma dugo“, istakao je sagovornik Al Jazeere.

Iznevjerno povjerenje

Preostale dvije članice GCC-a, Oman i Kuvajt, ostale su neutralne, a potonja djeluje kao glavni posrednik između Katara i država koje ga blokiraju.

No, posredovanje se pokazalo beskorisnim, pa je kriza u Zaljevu dovela u pitanje budućnost GCC-a koji je početno napravljen 1981. godine za njegovanje ekonomske, sigurnosne, kulturalne i socijalne saradnje šest njegovih članica.

Blokada od 2017. nije prvi put da su Saudijska Arabija, UAE i Bahrein prekinuli odnose sa Katarom. Tri godine ranije, isti trio je povukao svoje ambasadore iz Dohe na devet mjeseci optužujući ovu državu za kreiranje izdvojene regionalne i vanjske politike.

Kristian Coates Ulrichsen sa Baker Instituta na univerzitetu Middle East Rice misli kako je teško zamisliti način poboljšanja povjerenja između Katara i tri zaljevske države kvarteta.

„Vijeće (GCC), koje je moglo igrati ulogu arbitra u sporu i mjesta posredovanja, skoro da cijelo vrijeme šuti i izgleda da ne može spriječiti tri članice da se okrenu protiv četvrte“, kazao je Urlichsen za Al Jazeeru.

Cafiero kaže kako je, iako je GCC latentan, prerano zaključiti da je ovo tijelo zaista mrtvo.

„Moguće je da u narednim godinama, vjerovatno nakon dolaska na vlast drugih lidera i promjene regionalnih okolnosti, GCC obnovi svoju međunarodnu važnost“, smatra.

Ublažavanje ekonomskih problema

No, trenutna kriza će dugo ostati u mislima stanovnika GCC-a, naročito mlađih Katarana.

„Sjećanja na blokadu će trajati decenijama“, ističe Cafiero i dodaje kako će mišljenje stanovnika Katara o liderima u Rijadu, Abu Dabiju i Manami biti jako pogođeno činjenicom da su Dohu blokirali najbliži susjedi.

„Čak i da se ukine opsada, velike su šanse da će Katar izbjeći da ponovo bude ovisan o Saudijskoj Arabiji kada je riječ o hrani zbog činjenice da Katarani sada vide koliko je veliki problem biti ovisan o uvozu hrane preko katarsko-saudijske granice“, objašnjava.

Katar, koji je ranije uvozio 90 posto potrebne hrane, djelovao je na raznim nivoima da bi nadomjestio blokadu. Na domaćoj sceni su pokrenuti mnogi projekti, kao što je kreiranje prvih farmi za proizvodnju mliječnih i mesnih proizvoda, a došlo je do jačanja trgovinskih odnosa sa Turskom i Iranom.

„Značajan aspekt blokade bio je kako su katarski zvaničnici brzo reagirali na situaciju i dogovorili alternativne rute trgovine“, kaže Urlichsen.

Uprkos povećanju lokalno proizvedene hrane, što je najviše pogodilo strane radnike, ove nove rute – uz otvaranje nove luke Hamad – „ojačale su elastičnost domaće prehrambene industrije što nijedna od država kvarteta nije očekivala juna 2017.“, ističe on.

Nadalje, novi izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) ukazuje na poboljšanje katarskog ekonomskog razvoja 2018. godine.

„Katarska ekonomija je uspješno apsorbirala udare uslijed pada cijena ugljikovodika 2014-16 i diplomatskog sukoba iz 2017. Stvarni rast GDP-a se procjenjuje na 2,2 posto, što je više od 1,6 iz 2017. godine“, naveli su iz IMF-a u ponedjeljak.

Katar nastavio dalje

Iako su mnogi očekivali da su nedavna izaslanstva visokih zvaničnika Katara na tri vanredna samita u Saudijskoj Arabiji krajem maja bili znakovi poboljšanja odnosa Dohe i drugih zaljevskih država, to nije bilo dovoljno za promjenu osnova spora u Zaljevu, a koja traži, kako kaže Cafiero, više od fotografiranja.

Katar je poslao svog premijera šeika Abdullaha bin Nasera Al Thanija na skupove u Meki koji su bili sazvani nakon napada na naftna dobra, uključujući dva saudijska tankera kod obale UAE-a.

Urlichsen kaže kako je katarsko vodstvo umješno poslalo svog do sada najvišeg zvaničnika u Saudijsku Arabiju od početka sukoba 2017. godine.

„To je više bila poruka kako blokada neće spriječiti Katar da učestvuje na regionalnim skupovima i dešavanja nego znak otopljenja odnosa Rijada i Dohe“, dodao je.

U danima nakon samita, katarski ministar vanjskih poslova Mohammed bin Abdulrahman Al Thani rekao je kako nije bilo „konkretnih koraka“ nakon skupova i doveo u pitanje jedinstvo na koje su pozivale druge države u vrijeme blokade.

„Ono što smo našli su samo komunikei na koje nisu svi pristali“, naveo je on govoreći o zaključnom saopćenju u kojem se osuđuje Iran kao neko ko stoji iza napada na naftna dobra.

„'Rezerviranost’ oko deklaracija samita protiv Irana koje je nedavno iskazao šef katarske diplomatije ističu kako Katar posmatra na regiju u potpuno drugačijem svjetlu u odnosu na države blokade. Iskreno, Katar je nastavio dalje i ne smatra Saudijsku Arabiju državom koja treba biti lider u regiji“, navodi Cafiero.

Izvor: Al Jazeera