Charlie Savage i Eric Schmitt | New York Times
Nedavni uspjesi somalijske džihadske pobune na ratištu potaknuli su neke zvaničnike američkog State Departmenta da preporuče „zatvaranje američke ambasade u Mogadišu i povlačenje većine američkog osoblja kao sigurnosnu mjeru“, prema izvorima upoznatim s internim raspravama.
Međutim, drugi zvaničnici iz administracije Donalda Trumpa, okupljeni oko Vijeća za nacionalnu sigurnost, izrazili su zabrinutost da bi zatvaranje ambasade moglo narušiti povjerenje u somalijsku centralnu vlast i nenamjerno izazvati njen brzi kolaps. Umjesto toga, navode da žele udvostručiti američko prisustvo i aktivnosti u zemlji u pokušaju da suzbiju militantnu grupu al-Šabab.
Ove suprotstavljene zabrinutosti podsjećaju na ranije neuspjehe američke vanjske politike, poput napada islamističkih militanata 2012. godine, kada je uništena američka misija u Bengaziju (Libija), kao i iznenadnog pada afganistanske vlade nakon povlačenja američkih trupa 2021.
Takođe ukazuju na širu dilemu s kojom se Trumpova administracija suočavala prilikom definiranja strategije za Somaliju – haotičnu i disfunkcionalnu državu sa složenom klanskom strukturom, u kojoj SAD već gotovo dvije decenije vodi „protuteroristički“ rat niskog intenziteta, uz ograničene rezultate.
Procjenjuje se da bi ova situacija mogla suprotstaviti glavnog savjetnika predsjednika Trumpa za borbu protiv terorizma, Sebastiana Gorku – poznatog po tvrdom pristupu primjeni sile protiv islamističkih militanata – s izolacionističkim frakcijama unutar Trumpove koalicije. Te frakcije, umorne od tzv. „beskonačnih ratova“ pokrenutih nakon 11. septembra 2001, smatraju da SAD nema značajan interes u Somaliji.
Prošle sedmice Gorka je sazvao međuagencijski sastanak u Bijeloj kući kako bi definisao dalji pristup. Sastanak je, prema izvorima, završen bez donošenja jasne odluke.
Tokom mandata predsjednika iz obje političke stranke, SAD su vodile politiku podrške slaboj centralnoj vlasti u Somaliji, obučavajući i opremajući određene jedinice specijalnih snaga poznate kao Danab, te koristeći napade dronovima za pružanje zračne podrške u borbi protiv al-Šababa, koji je povezan s al-Kaidom.
Cilj te politike bio je da somalijska vlada na kraju sama preuzme odgovornost za sigurnost u zemlji. Ipak, kao i u Afganistanu, to se još uvijek nije ostvarilo. Situacija se dodatno pogoršala jer neke somalijske snage navodno odbijaju da se bore, dok je predsjednik Hassan Sheikh Mohamud otuđio ne samo pripadnike rivalskih klanova već i neke svoje saveznike.
Vijeće za nacionalnu sigurnost SAD-a i Ministarstvo odbrane nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.
Portparol američkog State Departmenta izjavio je u srijedu da ambasada u Mogadišu „ostaje u potpunosti operativna“ te da odjel „kontinuirano prati i procjenjuje sigurnosne prijetnje, prilagođavajući operativne mjere u skladu s tim“.
Maureen Farrell, bivša najviša zvaničnica Pentagona za politiku prema Africi tokom Bidenove administracije, izjavila je da vojno rješenje protiv al-Šababa ne može biti dovoljno. Prema njenim riječima, Sjedinjene Države trebaju se fokusirati na ekstremne tvrdolinijaše, dok pokušavaju ostatak grupe uključiti u politički proces.
Farrell, koja sada radi kao potpredsjednica firme za sigurnosno savjetovanje Valar Solutions, rekla je:
„Ako razmatramo smanjenje svog prisustva, to treba iskoristiti kao polugu za ostvarenje stvarnog napretka u našim ciljevima. Ovo je prilika koja se pruža jednom u deset godina da jasno poručimo da smo spremni povući se – osim ako ne vidimo značajne promjene.“
Tokom većeg dijela svog prvog mandata, Trump je pojačavao američke vojne aktivnosti u Somaliji i ublažio ograničenja za napade dronovima koja je uvela Obamina administracija. Međutim, u posljednjim sedmicama mandata, Trump je naglo promijenio kurs i naredio povlačenje većine američkih snaga iz Somalije, ostavljajući tek manji kontingent za zaštitu ambasade.
Američka vojska je potom premjestila svoje trupe u susjedne zemlje – Keniju i Džibuti – ali je nastavila rotirati jedinice u Somaliji radi kratkoročnih misija podrške snagama koje su SAD prethodno obučavale i opremale. Predsjednik Biden je 2022. odobrio ponovno raspoređivanje većeg broja američkih vojnika, nakon što su vojni zapovjednici upozorili da je stalno prelijetanje u i iz Somalije predstavljalo nepotrebni rizik.
Trenutno se, prema Američkoj komandi za Afriku (AFRICOM), u Somaliji nalazi između 500 i 600 američkih vojnika. Nova administracija je također izvela nekoliko zračnih napada na pripadnike ISIS-a na sjeveru zemlje.
Zvaničnici su prošle sedmice izjavili da je napredovanje al-Šababa približilo tu grupu glavnom gradu Mogadišu, izazivajući zabrinutost za sigurnost američke ambasade, smještene u snažno utvrđenom kompleksu unutar aerodromske zone. Početak kišne sezone samo je privremeno usporio borbe.
Omar Mahmood, viši analitičar za Somaliju i Afrički rog pri Međunarodnoj kriznoj grupi, izjavio je da je ofanziva al-Šababa, započeta krajem februara, u početku zatekla somalijsku vladu nespremnu te da je ta grupa ponovo zauzela neka ruralna sela koja su prije dvije godine bila oslobođena od strane somalijskih nacionalnih snaga. Ipak, ocijenio je da su ti teritorijalni dobici dijelom prenapuhani i da se trenutno ne čini da je grupa usmjerena na napad na Mogadiš:
„Vlada se definitivno muči. Novoobučeni vojnici nisu se dobro pokazali na ratištu, a zemlja je duboko politički podijeljena. Međutim, strahovi od pada Mogadiša su pretjerani. To je tipično za Somaliju – posebno među međunarodnim partnerima – da kada nekoliko stvari pođe po zlu, svi odmah očekuju najgori mogući ishod.“
Uprkos tome, neki zvaničnici State Departmenta zagovaraju zatvaranje ambasade i provođenje kontrolisanog povlačenja diplomatskog osoblja, kako bi se izbjegla potreba za iznenadnom evakuacijom poput one na aerodromu u Kabulu, u Afganistanu, u augustu 2021.
State Department je pod pritiskom da konsoliduje diplomatske operacije u Africi, te bi premještanje osoblja zaduženog za Somaliju u druge dijelove Istočne Afrike – poput Kenije ili Džibutija – bilo u skladu s ciljevima štednje, tvrde zvaničnici.
Dijelovi Somalije podijeljeni su na poluautonomne regije. Jedna od opcija koja se razmatra jeste preseljenje dijela objekata i opreme u staru sovjetsku zračnu bazu u regiji Somaliland. Predsjednik Hassan Sheikh Mohamud nedavno je ponudio administraciji Donalda Trumpa da preuzme nadzor nad zračnim bazama i lukama, uključujući one u Somalilandu – iako njegova vlada faktički ne kontroliše taj teritorij, izvijestio je Reuters krajem marta.
Na međuagencijskom sastanku prošle sedmice, Sebastian Gorka navodno se usprotivio smanjenju američkog prisustva, tvrdeći da je neprihvatljivo dozvoliti al-Šababu da preuzme kontrolu nad zemljom. Umjesto toga, predložio je intenziviranje ciljanih napada na militante.
Bilo kakva promjena u američkom pristupu otvorila bi kompleksna pitanja u vezi s odnosima sa saveznicima koji imaju strateške interese u Somaliji. Etiopija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska i Egipat također imaju vojne snage koje djeluju s ciljem potiskivanja al-Šababa, dok je Kenija već trpjela posljedice terorističkih napada te grupe.
Smanjenje američkih operacija otvorilo bi i pitanje da li bi CIA mogla nastaviti sa radom u svom objektu u Somaliji. U napadu na Bengazi 2012. godine, ekstremisti su ne samo zauzeli američku misiju, već i granatirali obližnji CIA-in objekat.
No sve ove složenosti ostaju u sjeni ključnog pitanja koje SAD mora razmotriti: treba li nastaviti sa istom strategijom neodređeno dugo, samo da bi se al-Šabab držao koliko-toliko pod kontrolom? Ili povećati intenzitet napada na njihove snage? Ili, pak, smanjiti vojno prisustvo, ali zadržati mogućnost izvođenja zračnih napada dronovima na ključne terorističke ciljeve s udaljenih lokacija?
Dio dileme leži u pitanju – šta bi značilo ako bi al-Šabab preuzeo veće dijelove Somalije? Da li bi grupa jednostavno upravljala teritorijom ili bi istovremeno predstavljala bazu za strane terorističke operacije i utočište drugim militantnim organizacijama?
Al-Šabab se pojavio u nestabilnom okruženju Somalije sredinom 2000-ih, a 2012. je formalno prisegnuo na lojalnost al-Kaidi. Neki članovi ove grupe izveli su napade i izvan granica Somalije – uključujući napad na trgovački centar Westgate u Nairobiju 2013. i napad na američku zračnu bazu Manda Bay u Keniji u januaru 2020., neposredno nakon što je Trumpova administracija pojačala napade dronovima na tu grupu.
Somalija se nalazi s druge strane Adenskog zaljeva nasuprot Jemena, gdje je Trumpova administracija intenzivirala bombardovanja na Huti militante koje podržava Iran i koji predstavljaju prijetnju međunarodnim trgovačkim pravcima prema i iz Sueckog kanala. Prošle sedmice, general Michael E. Langley, komandant američke komande za Afriku, izjavio je pred Kongresom da vojska prati naznake mogućeg tajnog dogovora između al-Šababa i Huti militanata.
Ova analiza objavljena u New York Timesu prevedena je na bosanski za čitatelje Ummet Press-a. Tvrdnje u analizi vlastita su mišljenja autora i ne moraju odražavati našu uređivačku politiku.
Objavi komentar