Svrgavanje Bašara al-Asada osujetilo je izraelski plan da podijeli Siriju na tri bloka kako bi prekinula svoje veze s Iranom i Hezbolahom, piše Middle East Eye (MEE), pozivajući se na regionalne sigurnosne izvore.
“Izrael je planirao uspostaviti vojne i strateške veze s Kurdima na sjeveroistoku i Druzima na jugu, ostavljajući Assada na vlasti u Damasku pod finansiranjem i kontrolom Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Ovo bi također poslužilo za ograničavanje utjecaja Turske u Siriji na Idlib i sjeverozapad Halepa (uporišta koja su nadzirali Tahriru-Šam (HTS) i opozicione grupe koje podržava Turska čija je munjevita ofanziva ranije ovog mjeseca dovela do Assadovog pada).
Plan je nagoviješten u govoru izraelskog ministra vanjskih poslova Gideona Saara prije mjesec dana kada je rekao da Izrael mora doći do Kurda i Druza u Siriji i Libanu, dodajući da postoje ‘politički i sigurnosni aspekti’ koji se moraju uzeti u obzir.
‘Moramo gledati na razvoj događaja u ovom kontekstu i shvatiti da u regiji, u kojoj ćemo uvijek biti manjina, možemo imati prirodne saveze sa drugim manjinama’, rekao je Saar”, piše MEE.
Međutim, izraelski plan pretekli su događaji kada su snage lojalne Assadu srušene u Homsu i Hami, ostavljajući otvoren put za Damask.
Pobunjenici su do tada već probili linije fronta i zauzeli Halep, najveći grad u Siriji, bez većih borbi, transformirajući odnos snaga u 13-godišnjem građanskom ratu u zemlji.
U ranim satima u nedjelju 8. decembra, Muhammad Gazi al-Džalali, bivši Assadov premijer, pojavio se na video snimku govoreći da je spreman na mirnu predaju vlasti.
Ahmed al-Šer'a vođa Tahriru-Šama poznatiji pod imenom Ebu Mouhammed el-Dževlani, brzo je odgovorio da je spreman zadržati Džalalija na vlasti dok se ne organizira tranzicija.
Dok se Tahriru-Šam približavao glavnom gradu, ambasadori Emirata i Jordana u Siriji očajnički su pokušavali spriječiti tu grupu da preuzme kontrolu nad Damaskom, otkrili su sigurnosni izvori za MEE.
Jordan je ohrabrio Slobodnu sirijsku vojsku i savezničke grupe s juga Sirije da dođu do Damaska prije Tahriru-Šama.
“Prije nego što je Dževlani stigao, dvojica ambasadora su dogovorili da borci Slobodne sirijske vojske pokupe sirijskog premijera iz njegove kuće i odvedu ga u hotel Four Seasons, gdje je trebao službeno predati državne institucije oružanim grupama sa juga”, rekli su sigurnosni izvori za Middle East Eye, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Assadov premijer Džalali je snimljen kako ga do hotela dovode vojnici iz regije Hauran sa juga Sirije koji pripadaju Petom korpusu, vojnoj sili koju čine bivši pobunjenici koji su se prethodno kroz sporazum pod pokroviteljstvom Rusije pomirili sa Assadovom vladom.
“Džalali je zastao i nazvao Dževlanija. Dževlani mu je rekao: ‘Nemoj to raditi’, Džalali je poslušao taj savjet”, rekao je izvor.
Kada je Izrael shvatio da ne može spriječiti Tahriru-Šam od preuzimanja zemlje, počeo je uništavati sirijsku vojnu imovinu, uključujući potapanje ratne flote u Latakiji i okupaciju teritorije, uključujući planinu Hermon, najvišu sirijsku planinu u blizini granice s Libanom i okupiranom Golanskom visoravni.
Zvaničnici u Jordanu i UAE izrazili su uznemirenost zbog preuzimanja vlasti od strane Tahriru-Šama.
Od izbijanja revolucija Arapskog proljeća 2011. godine, Emirati su bili na čelu kontrarevolucionarnih napora u Egiptu, Libiji, Tunisu i Jemenu.
Jordan ima preko milion sirijskih izbjeglica i dijeli dugu pustinjsku granicu sa Sirijom koja je opkoljena plemenima koja žive s obje strane granice.
Kao odgovor na događaje u Damasku, Jordan je prošlog vikenda sazvao Arapski ministarski komitet za Siriju u Aqabi.
U saopćenju, objavljenom nakon toga, govori se o potrebi ‘nadgledanja procesa tranzicije’ i ‘jačanja napora u borbi protiv terorizma… s obzirom da on predstavlja opasnost za Siriju i sigurnost regiona’.
Assadovi posljednji sati u Damasku
Detalje o posljednjim trenucima Asadove vladavine djelimično je potvrdio urednik lista Al Akbar, Ibrahim al-Amin, za kojeg se zna da odražava stav Hezbollaha.
Amin je napisao da je Assad bio toliko uvjeren da će mu Emirati priskočiti u pomoć da je čekao do posljednjih sati prije nego što je napustio Damask.
“Jedan od Assadovih saradnika, koji je ostao s njim do posljednjih sati prije nego što je napustio Damask, kaže da se čovjek još uvijek nadao da će se dogoditi nešto veliko da zaustavi napad oružanih frakcija. Vjerovao je da bi arapska i međunarodna zajednica radije da on ostane na vlasti, nego da islamisti preuzmu administraciju Sirije”, napisao je Amin.
Assad je shvatio da je igra završena nakon što je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan uvjerio svoje ruske i iranske kolege, Sergeja Lavrova i Abbasa Araghchija, koji su prisustvovali konferenciji u Kataru, da ne intervenišu.
“Čim su Rusi i Iranci obavijestili Bašara al-Assada da neće biti u srcu bitke, čovjek je shvatio da dolazi poraz.” napisao je Amin.
“Hezbollah je odbio slati pomoć Assadu kada je vidio da njegova vlastita vojska nije spremna da se bori za njega”, dodao je.
Plan izraelske vlade za podjelu Sirije nastao je prije donošenja odluke o prekidu vatre sa Hezbollahom u Libanu, koji je dogovoren krajem prošlog meseca.
Predsjednik UAE Muhammed bin Zayed pojačao je svoje kontakte sa zajednicom Druza u Izraelu. Sastao se sa šeikom Mowafakom Tarifom, duhovnim vođom Druza u Izraelu u Abu Dabiju 7. decembra.
Sedmicu ranije, SAD i UAE su održali razgovore o mogućnostima ukidanja sankcija kao poluge za uvjeravanje Asada da prekine veze s Iranom i zatvori rute kojima iransko oružje prolazi kroz Siriju za opskrbu Hezbolaha.
Najstrože sankcije, poznate kao Ceasarov zakon, koje je Kongres usvojio 2020. godine, istječu u petak osim ako ih američki zakonodavci ne obnove.
U petak su američki zvaničnici stigli u Damask na svoje prve službene razgovore s predstavnicima HTS-a, koji je u SAD-u i drugim zapadnim zemljama još uvijek zabranjen kao teroristička grupa.
Geir Pedersen, specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda za Siriju, rekao je Vijeću sigurnosti u utorak da je potreban „glatki kraj“ sankcijama kako bi se odgovorilo na ogromne potrebe Sirije.
Turski strah od izraelskih operacija
Izraelski planovi za Siriju uključili su zvona za uzbunu u Ankari mnogo prije razvoja aktuelne situacije u Siriji.
U oktobru je turski parlament sazvao zatvorenu sjednicu kako bi se pozabavio izraelskim vojnim operacijama, koje je tursko rukovodstvo označilo kao ‘prijetnju nacionalnoj sigurnosti’.
Dva mjeseca prije Saarovog govora, predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je turskom parlamentu da Izrael gaji ekspanzionističke ambicije koje bi mogle ciljati ‘dijelove Anadolije’.
“Izraelska ekspanzionistička agenda, vođena vjerskim fanatizmom, ne zaustavlja se na Gazi. Njihova sljedeća meta bi mogla biti naša domovina”, rekao je Erdogan.
Hakan Fidan, ministar vanjskih poslova i bivši šef obavještajne službe Turske, poslao je poruku sa konferencije u Dohi dok se Assadova vlada rušila.
Fidan je izjavio: “Izrael uopće nije htio niti želio Assadovu smjenu”, dodajući da su Sjedinjene Države “obavijestile [Tursku] da Izrael želi samo Assada”.
Upitan da li je Assad ikada bio aktivan član iranske osovine otpora, Fidan je odgovorio: „Tokom 13 godina, dok sam bio na čelu obavještajne agencije, održavao sam kontakt s Iranom. Govorio sam im da je ideja da Assad bude paravan otpora bila protiv Irana.
“To je u stvarnosti bilo nerealno. Bila je to šala i Asad je samo služio Izraelu.”
Erdoganov poziv na oprez nedavno je ponovio njegov politički saveznik, lider Partije nacionalističkog pokreta (MHP), Devlet Bahceli.
Bahceli je rekao: “Ako Izrael nastavi svoje ekspanzionističke ambicije sa politikom hegemonije i agresije, sukob između Turske i Izraela će biti neizbježan.”
Dževlani, vođa Tahriru-Šama, odnosno lider prelazne sirijske administracije Ahmed al-Šer'a je pokušao ublažiti strahove Zapada da će Sirija pod njegovom vlašću biti baza za napade na Izrael. On je ove sedmice za BBC rekao da Sirija nije prijetnja svijetu i založio se za ukidanje sankcija.
‘Sada, nakon svega što se dogodilo, sankcije moraju biti ukinute jer su bile usmjerene na stari režim. Žrtvu i tlačitelja ne treba tretirati na isti način’, rekao je Šer'a.
Sigurnosni izvori ostaju uvjereni da je samo pitanje vremena kada će se Šer'a morati pozabaviti pitanjem izraelske okupacije sirijske teritorije izvan Golanske visoravni, koja je međunarodno priznata kao dio Sirije, ali je okupirana – i kasnije pripojena – od strane Izrael od 1967.
Gotovo 130.000 Sirijaca protjerano je iz svojih domova kada su izraelske snage okupirale Golansku visoravan. Naselili su se u predgrađu Damaska gdje je njihova zajednica od tada narasla na preko 800.000. Dževlanijeva porodica je bila jedna od njih.
“Za razliku od Sinaja, koji su izraelske snage okupirale 1967., a potom vratile, Izrael je anektirao Golansku visoravan. To znači da nije bilo otvorenog puta za mir po ovom pitanju, jer nijedan Sirijac ne bi odustao od svojih zahtjeva”, rekao je sigurnosni izvor.
“Iako Netanyahu želi da vjerujemo da je pobijedio u Siriji prekinuvši lanac iranske osovine otpora, realnost je da se nova osovina brzo oblikuje s Turskom i novom Sirijom pod vodstvom sunitskih islamista u svojoj srži.
‘Ovo će samo produbiti izazove sa kojima se Izrael suočava jer otvara konfrontaciju sa širim sunitskim svijetom’, rekao je izvor.
Middle East Eye/Ummet Press
Objavi komentar